srijeda, 23. travnja 2025.

KADA SE PRIRODA BUDI A PONAŠANJE MIJENJA

 

Uticaj proljeća na mentalno zdravlje kućnih ljubimaca: kada se priroda budi, a ponašanje mijenja

Uvod: Proljeće i “čudi” prirode i bića

Dok se priroda budi iz zimskog sna i sve oko nas dobija novu energiju, mnogi od nas osjećaju i promjene unutar sebe – od umora i promjena raspoloženja, do iznenadnog naleta energije. Neki ljudi s proljećem osjećaju i pogoršanje psihičkih stanja, poput anksioznosti ili promjena raspoloženja. To nije slučajno – poznato je da sezonske promjene utiču na mentalno zdravlje čovjeka. No, postavlja se pitanje: mogu li i naši kućni ljubimci osjećati isto?

Odgovor je: DA. Kućni ljubimci, iako ne izražavaju osjećaje riječima, vrlo jasno pokazuju ponašanjem da su pod uticajem promjena iz okoline. Pojava neobjašnjive razdražljivosti, pojačana anksioznost, hiperaktivnost ili, naprotiv, povlačenje i letargija, sve su to signali koje vlasnici često primijete upravo u periodu ranog proljeća.


Hormoni, svjetlost i stres: biološka pozadina promjena

Sezonske promjene, a posebno duži dani i porast temperature, utiču na hormonalne sisteme kako kod ljudi, tako i kod životinja. Melatonin, hormon koji reguliše ritam spavanja i budnosti, počinje se lučiti u manjim količinama, dok se hormoni stresa poput kortizola mogu povećati kod osjetljivih jedinki. Ove promjene mogu poremetiti ravnotežu u tijelu i ponašanju.

Kod pasa i mačaka koji su ranije pokazivali znakove anksioznosti, ovo može biti okidač za pogoršanje simptoma. Istraživanja pokazuju da promjene fotoperioda (duljine dana) mogu direktno uticati na ponašanje životinja, uključujući povećanu razdražljivost i agresivnost (Landsberg et al., 2012).

Čak i kod sterilisanih jedinki, nivo spolnih hormona poput testosterona i estradiola pokazuje sezonske fluktuacije, što može rezultirati pojačanim teritorijalnim ponašanjem, označavanjem prostora ili nemirom pri susretima s drugim životinjama.


Šta vlasnici najčešće primijete?

U praksi, vlasnici često dolaze s pitanjima poput:

  • „Zašto moj pas laje bez prestanka čim izađemo van?“

  • „Mačka mi se sakriva, ne prepoznajem je više.“

  • „Pas koji je bio miran sada skače, ne sluša i ponaša se ‘ludo’.“

U nastavku su najčešće promjene ponašanja koje primjećujemo u veterinarskoj praksi:

1. Povećana vokalizacija i traženje pažnje

Psi i mačke mogu postati glasniji, tražiti više pažnje i biti uporniji u pokušajima interakcije. Ovaj oblik „proljetne euforije“ ponekad je simpatičan, ali često prerasta u frustraciju ako se ne zna pravilno reagovati.

2. Nemir i separaciona anksioznost

Kod pasa koji su skloni anksioznosti zbog razdvajanja, proljeće može pojačati simptome: cviljenje, uništavanje stvari, hodanje u krug, mokrenje po stanu.

Iskustvo iz ordinacije:
Jedna vlasnica je opisala kako se njen pas Medo, inače miran i poslušan, u proljeće pretvara u „torpedo“. Laje na svaki šum, traži stalnu pažnju i nemiran je po cijeli dan. Posmatranjem smo zaključili da su promjene počele s porastom temperature i sve dužim danima.

3. Obilježavanje teritorije i agresivnost

Mačke, čak i one koje žive isključivo u zatvorenom prostoru, mogu početi obilježavati prostor ili pokazivati netrpeljivost prema drugim životinjama. Kod pasa su česti ispadi prema drugim psima, naročito u šetnjama, gdje se javlja i kompetitivno ponašanje zbog „osjećaja proljeća u zraku“.

4. Promjene u apetitu i ritmu spavanja

Kao i ljudi, životinje mogu imati promjene u apetitu i obrascima spavanja. Neki postaju pospaniji, neki hiperaktivniji. Kod osjetljivih pasa i mačaka čak se mogu javiti i proljev ili povraćanje kao fizičke manifestacije stresa (Horwitz & Neilson, 2007).


Šapkov kutak:





Savjeti za vlasnike: kako pomoći svom ljubimcu u proljeće?

  1. Zadržite rutinu. Promjene u okolini su već dovoljne. Nemojte mijenjati satnicu obroka, šetnji i igre.

  2. Povećajte mentalnu stimulaciju. Njuškalice, slagalice sa hranom i interaktivne igre pomažu umu da se fokusira i smiri.

  3. Pazite na preopterećenje. Izbjegavajte gužve, bučne prostore i nove situacije ako ljubimac pokazuje znakove stresa.

  4. Uključite dodatke ili feromone. Razgovarajte s veterinarom o prirodnim dodacima ili feromonskim difuzorima koji mogu ublažiti simptome anksioznosti.

  5. Vodite dnevnik ponašanja. Zabilježite kad se promjene dešavaju, to može pomoći u prepoznavanju uzorka i boljoj intervenciji.


Zaključak: slušajte, posmatrajte, podržite

Iako ne govore našim jezikom, naši ljubimci osjećaju više nego što mislimo. Promjene koje se nama čine osvježavajućima, za njih mogu biti izvor nesigurnosti, uzbuđenja, pa i stresa. Ako pažljivo posmatrate i prilagodite svoje ponašanje, možete im pomoći da proljeće bude razigrano i stabilno, baš kao što i zaslužuju.


Literatura / Reference:

  • Landsberg, G. M., Hunthausen, W., & Ackerman, L. (2012). Behavior Problems of the Dog and Cat (3rd ed.). Saunders Elsevier.

  • Overall, K. L. (2013). Manual of Clinical Behavioral Medicine for Dogs and Cats. Elsevier Health Sciences.

  • Horwitz, D. F., & Neilson, J. C. (2007). Blackwell's Five-Minute Veterinary Consult Clinical Companion: Canine and Feline Behavior. Wiley-Blackwell.

Nema komentara:

Objavi komentar

Epidemija leptospiroze u Sarajevu

  Š ta se dešava kada se ignoriše uloga veterinara? Dok Kanton Sarajevo bilježi porast slučajeva leptospiroze, mnogi se s pravom pitaju ka...